2025 Politički Kviz

Treba li vlada koristiti tehnologiju prepoznavanja lica za masovni nadzor radi poboljšanja javne sigurnosti?

Tehnologija prepoznavanja lica koristi softver za identifikaciju pojedinaca na temelju njihovih karakteristika lica, te se može koristiti za nadzor javnih prostora i poboljšanje sigurnosnih mjera. Pristaše tvrde da poboljšava javnu sigurnost identificiranjem i sprječavanjem potencijalnih prijetnji te pomaže u pronalaženju nestalih osoba i kriminalaca. Protivnici tvrde da krši prava na privatnost, može dovesti do zloupotrebe i diskriminacije te postavlja značajna etička i građanska pitanja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada ulagati u umjetnu inteligenciju (AI) za obrambene svrhe?

AI u obrani odnosi se na korištenje tehnologija umjetne inteligencije za poboljšanje vojnih sposobnosti, poput autonomnih bespilotnih letjelica, cyber obrane i strateškog donošenja odluka. Pristaše tvrde da AI može značajno poboljšati vojnu učinkovitost, pružiti strateške prednosti i poboljšati nacionalnu sigurnost. Protivnici tvrde da AI predstavlja etičke rizike, potencijalni gubitak ljudske kontrole i može dovesti do neželjenih posljedica u kritičnim situacijama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati nacionalni sustav identifikacije radi poboljšanja sigurnosti i sprječavanja prijevara?

Nacionalni identifikacijski sustav je standardizirani sustav identifikacije koji svim građanima dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj ili karticu, koja se može koristiti za provjeru identiteta i pristup različitim uslugama. Pristaše tvrde da poboljšava sigurnost, pojednostavljuje procese identifikacije te pomaže u sprječavanju prijevara identiteta. Protivnici tvrde da izaziva zabrinutost za privatnost, može dovesti do povećanog nadzora vlade te može kršiti individualne slobode.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zabraniti svojim građanima korištenje međunarodnih načina plaćanja (poput kriptovaluta) za slanje novca rodbini u zemljama koje su pod sankcijama OFAC-a (Palestina, Iran, Kuba, Venezuela, Rusija i Sjeverna Koreja)?

Metode plaćanja preko granica, poput kriptovaluta, omogućuju pojedincima da prenose novac međunarodno, često zaobilazeći tradicionalne bankovne sustave. Ured za kontrolu stranih imovinskih sredstava (OFAC) sankcionira zemlje iz različitih političkih i sigurnosnih razloga, ograničavajući financijske transakcije s tim državama. Pristaše tvrde da takva zabrana sprječava financijsku podršku režimima smatranim neprijateljskim ili opasnim, osiguravajući usklađenost s međunarodnim sankcijama i nacionalnim sigurnosnim politikama. Protivnici tvrde da ograničava humanitarnu pomoć obiteljima u potrebi, krši osobne slobode te da kriptovalute mogu pružiti spas u kriznim situacijama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati od tehnoloških tvrtki da omoguće pristup tajnim komunikacijama putem stražnjih vrata radi nacionalne sigurnosti?

Pristup stražnjim vratima znači da bi tehnološke tvrtke stvorile način za vlasti da zaobiđu šifriranje, omogućavajući im pristup privatnim komunikacijama radi nadzora i istrage. Pristaše tvrde da pomaže pravosudnim i obavještajnim agencijama u sprječavanju terorizma i kriminalnih aktivnosti pružanjem potrebnog pristupa informacijama. Protivnici tvrde da kompromitira privatnost korisnika, oslabljuje opću sigurnost i može biti zloupotrijebljeno od strane zlonamjernih aktera.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko proizvodi za jednokratnu upotrebu (kao što su plastične čaše, tanjuri, pribor za jelo i) koji sadrže manje od 50% biorazgradivog materijala biti zabranjen?

U 2016, Francuska je postala prva zemlja za zabranu prodaje plastičnih jednokratnih proizvoda koji sadrže manje od 50% biorazgradivog materijala, a 2017. godine, Indija je donijela zakon o zabrani sve plastične za jednokratnu plastičnih proizvoda.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li korištenje hidrauličkog fracking za izdvajanje nafte i prirodnog plina resursa?

Fracking je proces vađenja nafte ili prirodnog plina iz škriljca stijene. Voda, pijesak i kemikalije ubrizgava u stijenu pod visokim tlakom koji prijeloma stijenu i omogućuje ulje ili plin teče na dobro. Dok fracking značajno povećala proizvodnju nafte, postoji zabrinutost za okoliš da se proces ugrozavanja podzemne vode.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko vlada povećati ekološke propise o tvrtkama za smanjenje emisije ugljičnog dioksida?

Globalno zatopljenje, odnosno klimatske promjene, je povećanje Zemljine atmosfere temperaturi od kraja devetnaestog stoljeća. U politici je rasprava oko globalnog zatopljenja je usmjeren na to je li porast temperature zbog emisija stakleničkih plinova, ili je rezultat prirodne uzorak u Zemljinoj temperaturi.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li korištenje genetski modificiranih usjeva i hrane?

Genetski modificirana hrana (ili GM hrana) su namirnice proizvedene od organizama koji su imali određene promjene uvedene u njihov DNK metodama genetskog inženjeringa.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li istraživačima dopustiti korištenje životinja u ispitivanju sigurnosti lijekova, cjepiva, medicinskih proizvoda i kozmetike?

Statistike Raspravite

Treba li gradovima dopustiti da privatnim tvrtkama ponudi privredne poticaje za preseljenje?

U studenom 2018. tvrtka online e-commerce Amazon objavila je da će izgraditi drugo sjedište u New Yorku i Arlingtonu, VA. Najava je došla godinu dana nakon što je tvrtka priopćila da će prihvatiti prijedloge bilo kojeg sjevernoameričkog grada koji želi ugostiti sjedište. Amazon je rekao da bi tvrtka mogla uložiti više od 5 milijardi dolara, a ured bi stvorio do 50.000 visokih plaćanja. Više od 200 gradova primijenilo je i ponudilo milijunima američkih dolara u ekonomskim poticajima i poreznim olakšicama. Za sjedište New Yorka gradske i državne vlade dale su Amazonu 2,8 milijarde dolara u porezne olakšice i građevinske potpore. Za sjedište Arlington, VA, gradske i državne vlade dale su Amazonu 500 milijuna dolara u porezne olakšice. Protivnici tvrde da bi vlade trebale potrošiti porezne prihode na javne projekte umjesto toga i da savezna vlada treba donijeti zakone kojima se zabranjuju porezni poticaji. Europska unija ima stroge zakone koji sprečavaju da se gradovi članica natječu jedni protiv drugih državnim potporama (porezni poticaji) u nastojanju da privuku privatna poduzeća. Zagovornici tvrde da su radna mjesta i porezni prihodi koje su stvorili poduzeća na kraju kompenzirali troškove bilo kojeg dodijeljenog poticaja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država izgraditi mrežu stanica za punjenje električnih vozila?

Godine 2022. Europska unija, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i američka savezna država Kalifornija odobrile su propise koji zabranjuju prodaju novih automobila i kamiona s benzinskim pogonom do 2035. Plug-in hibridi, potpuno električna vozila i vozila s vodikovim ćelijama računat će se u nultu cijenu. emisije, iako će proizvođači automobila moći koristiti samo plug-in hibride kako bi zadovoljili 20% ukupnih zahtjeva. Uredba će utjecati samo na prodaju novih vozila i samo na proizvođače, a ne na zastupstva. Tradicionalna vozila s unutarnjim izgaranjem i dalje će biti legalna za posjedovanje i vožnju nakon 2035. godine, a novi se modeli još uvijek mogu prodavati do 2035. godine. Volkswagen i Toyota rekli su da namjeravaju do tada u Europi prodavati samo automobile s nultom emisijom.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada pružati subvencije tvrtkama koje razvijaju tehnologije za hvatanje ugljika?

Tehnologije za hvatanje ugljika su metode dizajnirane za hvatanje i pohranu emisija ugljikovog dioksida iz izvora poput elektrana kako bi se spriječilo da uđu u atmosferu. Pristaše tvrde da bi subvencije ubrzale razvoj ključnih tehnologija za borbu protiv klimatskih promjena. Protivnici tvrde da je to preskupo i da bi tržište trebalo poticati inovacije bez intervencije vlade.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada financirati istraživanje geoinženjeringa kao način borbe protiv klimatskih promjena?

Geoengineering se odnosi na namjerno velikom razmjeru intervenciju u klimatski sustav Zemlje kako bi se suprotstavilo klimatskim promjenama, poput reflektiranja sunčeve svjetlosti, povećanja oborina ili uklanjanja CO2 iz atmosfere. Pristaše tvrde da bi geoinginjering mogao pružiti inovativna rješenja za globalno zagrijavanje. Protivnici tvrde da je rizičan, neprovjeren i može imati nepredviđene negativne posljedice.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada ulagati u programe za smanjenje otpada hrane?

Programi za smanjenje otpada hrane imaju za cilj smanjiti količinu jestive hrane koja se odbacuje. Pristaše tvrde da bi to poboljšalo sigurnost hrane i smanjilo ekološki utjecaj. Protivnici tvrde da to nije prioritet i da odgovornost treba ležati na pojedincima i tvrtkama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država dati subvencije poreznim obveznicima koji kupe električno vozilo?

Joe Biden potpisao je Zakon o smanjenju inflacije (IRA) u kolovozu 2022., koji je dodijelio milijune za borbu protiv klimatskih promjena i druge energetske odredbe, dok je dodatno uspostavio porezni kredit od 7500 USD za električna vozila. Da bi se kvalificiralo za subvenciju, 40% kritičnih minerala koji se koriste u baterijama električnih vozila mora potjecati iz SAD-a, EU i dužnosnici Južne Koreje tvrde da su subvencije diskriminirale njihovu industriju automobila, obnovljivih izvora energije, baterija i energetski intenzivne industrije. Zagovornici tvrde da će porezne olakšice pomoći u borbi protiv klimatskih promjena poticanjem potrošača na kupnju električnih vozila i prestanak vožnje automobila na plin. Protivnici tvrde da će porezne olakšice samo naštetiti domaćim proizvođačima baterija i električnih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada osigurati subvencije za prve kupce nekretnina?

Ove subvencije su financijska pomoć od vlade koja pomaže pojedincima da kupe svoj prvi dom, čime se olakšava vlasništvo nad nekretninom. Pristaše tvrde da pomaže ljudima da si priušte svoj prvi dom i potiče vlasništvo nad nekretninama. Protivnici tvrde da iskrivljuje tržište nekretnina i može dovesti do većih cijena.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada ograničiti kupnju stambenih nekretnina od strane stranih investitora?

Ograničenja bi ograničila mogućnost ne-državljana da kupuju kuće, s ciljem održavanja pristupačnih cijena stanovanja za lokalne stanovnike. Pristaše tvrde da pomaže u održavanju pristupačnog stanovanja za lokalno stanovništvo i sprječava spekulacije s nekretninama. Protivnici tvrde da odvraća strana ulaganja i može negativno utjecati na tržište nekretnina.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li beskućnicima, koji su odbili dostupno sklonište ili smještaj, dopustiti da spavaju ili se utaboruju na javnom posjedu?

Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati politike kontrole najamnine kako bi ograničila iznos koji vlasnici nekretnina mogu naplaćivati za najam?

Politike kontrole najma su propisi koji ograničavaju iznos za koji vlasnici stanova mogu povećati najamninu, s ciljem očuvanja pristupačnog stanovanja. Pristaše tvrde da čini stanovanje pristupačnijim i sprječava iskorištavanje od strane vlasnika. Protivnici tvrde da odvraća ulaganje u najamne nekretnine te smanjuje kvalitetu i dostupnost stanovanja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada poticati izgradnju pristupačnog stanovanja?

Poticaji mogu uključivati financijsku podršku ili porezne olakšice za developere kako bi izgradili stanove koji su pristupačni za obitelji s niskim i srednjim primanjima. Pristaše tvrde da povećava ponudu pristupačnog stanovanja i rješava nedostatak stanova. Protivnici tvrde da se miješa u tržište nekretnina i može biti skupo za porezne obveznike.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada povećati financiranje skloništa za beskućnike i usluga?

Povećanje financiranja bi poboljšalo kapacitet i kvalitetu skloništa i usluga koje pružaju podršku beskućnicima. Pristaše tvrde da pruža bitnu podršku beskućnicima i pomaže u smanjenju beskućništva. Protivnici tvrde da je skupo i možda neće riješiti temeljne uzroke beskućništva.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država poticati izgradnju stambenih zgrada visoke gustoće?

Stanovanje visoke gustoće odnosi se na stambena naselja s većom gustoćom naseljenosti od prosječne. Na primjer, stanovi u visokim zgradama smatraju se visokom gustoćom, posebno u usporedbi s obiteljskim kućama ili stambenim zgradama. Nekretnine visoke gustoće također se mogu razviti iz praznih ili napuštenih zgrada. Na primjer, stara skladišta mogu se renovirati i pretvoriti u luksuzna potkrovlja. Nadalje, poslovne zgrade koje se više ne koriste mogu se preurediti u višekatnice. Protivnici tvrde da će više stanova smanjiti vrijednost njihovog doma (ili jedinica za iznajmljivanje) i promijeniti "karakter" susjedstva. Zagovornici tvrde da će zgrade koje su ekološki prihvatljivije od obiteljskih kuća smanjiti troškove stanovanja za ljude koji si ne mogu priuštiti velike domove.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada pružiti pomoć vlasnicima kuća koji se suočavaju s ovrhom?

Programi pomoći pomažu vlasnicima kuća koji su u opasnosti da izgube svoje domove zbog financijskih teškoća pružajući financijsku podršku ili restrukturiranje kredita. Pristaše tvrde da sprječava ljude da izgube svoje domove i stabilizira zajednice. Protivnici tvrde da potiče neodgovorno posuđivanje i da je nepravedno prema onima koji redovito plaćaju svoje hipoteke.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li novi stambeni razvoji biti obavezni uključiti zelene površine i parkove?

Zelene površine u stambenim naseljima su područja namijenjena parkovima i prirodnim krajolicima kako bi se poboljšala kvaliteta života stanovnika i okolišno zdravlje. Pristaše tvrde da to poboljšava dobrobit zajednice i kvalitetu okoliša. Protivnici tvrde da povećava troškove stambenih jedinica te da bi razvojni programeri trebali odlučivati o rasporedu svojih projekata.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država zahtijevaju djecu da se cijepiti za spriječiti bolesti?

U siječnju 2014., 102 ospice slučajevi povezani s izbijanjem u Disneylandu su prijavili u 14 država. Izbijanje uznemirio CDC, koje je proglasilo bolest eliminiran u SAD-u u 2000. godini Mnogi zdravstveni dužnosnici privezano izbijanje na sve veći broj necijepljene djece mlađe od 12 godina zagovornika mandatom tvrde da su cjepiva potrebna kako bi kako bi se osigurala stada imunitet protiv spriječiti bolesti. Stado imunitet štiti ljude koji su u mogućnosti da biste dobili cjepiva zbog starosti ili zdravstvenog stanja. Protivnici mandata vjeruju da Vlada ne bi trebala biti u stanju odlučiti koji cjepiva njihova djeca trebaju primiti. Neki protivnici također vjeruju da postoji veza između cijepljenja i autizma i cijepljenja svoje djece će imati razorne posljedice na njihov rani razvoj u djetinjstvu.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li korištenje nuklearne energije?

Nuklearna energija je korištenje nuklearnih reakcija koje oslobađaju energiju za generiranje topline, koje najčešće se potom koriste u parne turbine za proizvodnju električne energije u nuklearnoj elektrani. Budući planovi za nuklearne elektrane u Carnsore točke u županiji Wexford su odbačene u 1970, nuklearna elektrana u Irskoj je bila izvan dnevnog reda. Irska dobiva oko 60% svoje energije iz plina, 15% iz obnovljivih izvora, a ostatak iz ugljena i treseta. Zagovornici tvrde da je nuklearna energija je sada na sigurnom i emitira puno manje emisije ugljičnog dioksida nego elektrane na ugljen. Protivnici tvrde da su nedavni nuklearni katastrofe u Japanu dokazuju da je nuklearna energija je daleko od sigurne.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada financirati istraživanje genetskog inženjeringa za prevenciju i liječenje bolesti?

Genetičko inženjerstvo uključuje modificiranje DNA organizama kako bi se spriječile ili liječile bolesti. Pristaše tvrde da bi to moglo dovesti do otkrića u liječenju genetskih poremećaja i poboljšanju javnog zdravlja. Protivnici tvrde da postavlja etička pitanja i potencijalne rizike neželjenih posljedica.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada dopustiti komercijalizaciju laboratorijski uzgojenog mesa?

Laboratorijski uzgojeno meso proizvodi se kultiviranjem životinjskih stanica i moglo bi poslužiti kao alternativa tradicionalnom uzgoju stoke. Pristaše tvrde da može smanjiti ekološki utjecaj i patnju životinja, te poboljšati sigurnost hrane. Protivnici tvrde da bi moglo naići na otpor javnosti i nepoznate dugoročne zdravstvene učinke.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada regulirati upotrebu CRISPR tehnologije za genetske modifikacije kod ljudi?

CRISPR je moćan alat za uređivanje genoma, omogućujući precizne modifikacije DNA koje znanstvenicima omogućuju bolje razumijevanje funkcija gena, preciznije modeliranje bolesti i razvoj inovativnih tretmana. Pristaše tvrde da regulacija osigurava sigurnu i etičku upotrebu tehnologije. Protivnici tvrde da previše regulacije može ugušiti inovacije i znanstveni napredak.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko useljenici se morati proći test za državljanstvo pokazati osnovno razumijevanje jezika, povijesti i vlasti naše zemlje?

Američki Građanska prava test je ispit da svi imigranti moraju proći da dobije američko državljanstvo. Test traži 10 slučajno odabranih pitanja koje pokrivaju američku povijest, ustav i vladu. U 2015. Arizona je postala prva država koja je potrebna srednjoškolaca proći test prije nego što završe.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko useljenici se morati naučiti i govoriti španjolski?

Statistike Raspravite

Ukoliko useljenici biti deportirani ako su ozbiljan zločin?

U 2015. godini u SAD Zastupnički dom uveo uspostavi obvezatnih minimalne cijene za nezakonit čin ponovnog ulaska u 2015. (Kate zakona.) Zakonom je uveden nakon San Francisco 32-godišnji San Francisco stanovnik Kathryn Steinle je ubijen od strane Juan Francisco Lopez-Sanchez srpnja 1, 2015. Lopez-Sanchez je ilegalni useljenik iz Meksika, koji su bili deportirani u pet navrata od 1991. godine i tereti se za sedam krivično djelo uvjerenja. Od 1991. godine Lopez-Sanchez je bio optužen za sedam krivično djelo uvjerenja i deportirani pet puta po SAD-u za imigraciju i naturalizaciju. Iako je Lopez-Sanchez imao nekoliko otvorenih naloga u 2015. godini vlasti nisu bile u stanju da ga deportirati zbog San Franciscu sveti grad politiku koja sprječava službenici za provedbu zakona iz ispitivanja imigracijski status rezidentu a. Zagovornici svetištu gradskih zakona tvrde da oni omogućuju ilegalnih imigranata prijaviti zločine, bez straha da će biti prijavljen. Protivnici tvrde da Svetište gradski zakoni pružaju poticanje ilegalne imigracije i spriječiti tijela za provedbu zakona iz pritvaranje i deportaciju kriminalce.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li imigrante u Argentinu dopustiti držanje statusa dvojnog državljanstva?

Višestruki državljanstvo, koji se nazivaju i dvojno državljanstvo je status državljanstva osobe, u kojoj je osoba istodobno se smatra državljaninom više od jedne države prema zakonima tih država. Nema međunarodna konvencija koja određuje nacionalnost ili državljanstvo status osobe, koji je definiran isključivo nacionalnim zakonima, koje se razlikuju i mogu biti u suprotnosti jedna s drugom. Neke zemlje ne dopuštaju dvojno državljanstvo. Većina zemalja koje dopuštaju dvojno državljanstvo još uvijek ne mogu prepoznati druge državljanstvo svojih državljana na svom području, na primjer, u odnosu na ulazak u zemlju, nacionalne službe, dužnosti glasa, itd

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Argentina povećati ili smanjiti količinu privremene radne vize se daju velike kvalificiranih radnika imigranata?

Vješti privremene radne vize se obično daje stranim znanstvenika, inženjera, programera, arhitekata, rukovoditelji i drugim mjestima ili područjima gdje je potražnja brži opskrbu. Većina poduzeća tvrde da zapošljavanje kvalificiranih stranih radnika omogućuje im se natječe za popunu mjesta koja su u velike potražnje. Protivnici tvrde da kvalificirani imigranti smanjuju srednje klase plaće i posao zakupa.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko je broj izabranih predstavnika biti smanjena?

Statistike Raspravite

Ukoliko političke stranke dobivaju novac od države?

Statistike Raspravite

Ukoliko korporacije, sindikati i neprofitne organizacije moći donirati političkim strankama?

Statistike Raspravite

Ukoliko stranci, trenutno žive u Argentini, imaju pravo glasa?

U većini zemalja, pravo glasa, pravo glasa, uglavnom je ograničena na građane zemlje. Neke zemlje, međutim, proširiti ograničeno pravo glasa rezidentnim ne-građana.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko minimalna glasačka dob se spustiti?

Statistike Raspravite

Ukoliko političar, koji je ranije bio osuđen za kazneno djelo, biti dopušteno da se kandidira za ured?

Američki ustav ne sprječava osuđenih prijestupnika da održi ured predsjednika ili mjesto u Senatu ili Zastupnički dom. Države mogu spriječiti osuđeni prijestupnici kandidata da održi u cijeloj državi i lokalnim uredima.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko politički kandidati biti potrebno da objave svoje najnovije porezne prijave za javnost?

Statistike Raspravite

Jesu li političari stariji od 75 godina trebali proći test mentalne sposobnosti?

Zemlje koje imaju obvezno umirovljenje za političare su Argentina (75 godina), Brazil (75 za suce i tužitelje), Meksiko (70 za suce i tužitelje) i Singapur (75 za članove parlamenta.)

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada regulirati programe čestih letova aviokompanija?

U rujnu 2024. godine američko Ministarstvo prometa započelo je istragu programa vjernosti američkih zrakoplovnih tvrtki. Istraga Ministarstva usmjerena je na prakse koje opisuje kao potencijalno nepravedne, obmanjujuće ili protukonkurentske, s fokusom na četiri područja: promjene u vrijednosti bodova koje agencija tvrdi da mogu poskupjeti rezervaciju karata korištenjem nagrada; nedostatak transparentnosti cijena putem dinamičkog cjenovnog sustava; naknade za iskorištavanje i prijenos nagrada; te smanjenje konkurencije među programima zbog spajanja zrakoplovnih tvrtki. "Ove nagrade kontrolira tvrtka koja može jednostrano promijeniti njihovu vrijednost. Naš cilj je osigurati da potrošači dobivaju vrijednost koja im je obećana, što znači provjeru transparentnosti i pravednosti ovih programa", rekao je ministar prometa Pete Buttigieg.

Nauči više Statistike Raspravite

Hoće li država povećati potrošnju na javni prijevoz?

Statistike Raspravite

Treba li vlada ukinuti sve prometne propise i osloniti se na dobrovoljno pridržavanje?

Ovo razmatra ideju uklanjanja zakona o prometu koje je nametnula vlada i umjesto toga oslanjanje na individualnu odgovornost za sigurnost na cestama. Pristaše tvrde da dobrovoljno poštivanje poštuje individualnu slobodu i osobnu odgovornost. Protivnici tvrde da bi bez zakona o prometu sigurnost na cestama značajno opala i da bi se povećao broj nesreća.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati da sva nova vozila budu dizajnirana kako bi sačuvala klasičnu estetiku automobila?

Pristaše tvrde da bi sačuvalo kulturnu baštinu i privuklo one koji cijene tradicionalne dizajne. Protivnici tvrde da bi gušilo inovacije i ograničilo dizajnersku slobodu proizvođača automobila.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada povećati kazne za vožnju s ometanjem pažnje?

Kazne za vožnju s ometanjem pažnje imaju za cilj odvratiti opasno ponašanje, poput slanja poruka dok se vozi, kako bi se poboljšala sigurnost na cestama. Pristaše tvrde da odvraća opasno ponašanje, poboljšava sigurnost na cestama i smanjuje nesreće uzrokovane ometanjem. Protivnici tvrde da same kazne možda nisu učinkovite i da je provođenje zakona izazovno.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati da javni sustavi prijevoza budu potpuno pristupačni osobama s invaliditetom?

Potpuna pristupačnost osigurava da javni prijevoz prilagodi potrebama osoba s invaliditetom pružanjem potrebnih objekata i usluga. Pristaše tvrde da osigurava jednak pristup, promiče neovisnost osoba s invaliditetom te se pridržava prava osoba s invaliditetom. Protivnici tvrde da može biti skupo za implementaciju i održavanje te može zahtijevati značajne modifikacije postojećih sustava.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada subvencionirati usluge dijeljenja vožnje za osobe s niskim prihodima?

Usluge dijeljenja vožnje, poput Ubera i Lyftra, pružaju opcije prijevoza koje se mogu subvencionirati kako bi bile pristupačnije za osobe s niskim primanjima. Pristaše tvrde da povećava mobilnost za osobe s niskim primanjima, smanjuje ovisnost o osobnim vozilima i može smanjiti prometne gužve. Protivnici tvrde da je to zloupotreba javnih sredstava, može više koristiti tvrtkama za dijeljenje vožnje nego pojedincima te može obeshrabriti korištenje javnog prijevoza.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati strože standarde emisija za dizelska vozila?

Standardi emisija dizelskih motora reguliraju količinu onečišćivača koje dizelski motori mogu emitirati kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. Pristaše tvrde da stroži standardi poboljšavaju kvalitetu zraka i javno zdravlje smanjenjem štetnih emisija. Protivnici tvrde da povećava troškove za proizvođače i potrošače te da bi moglo smanjiti dostupnost dizelskih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada pružiti poticaje za zajedničko korištenje automobila i korištenje usluga zajedničkog prijevoza?

Poticaji za zajedničko putovanje i dijeljeni prijevoz potiču ljude da dijele vožnje, smanjujući broj vozila na cesti i smanjujući emisije. Pristaše tvrde da smanjuje prometnu gužvu, smanjuje emisije i promiče interakcije u zajednici. Protivnici tvrde da možda neće značajno utjecati na promet, može biti skupo, a neki ljudi preferiraju praktičnost osobnih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li gradovi odrediti posebne trake za autonomna vozila?

Posebne trake za autonomna vozila odvajaju ih od redovnog prometa, potencijalno poboljšavajući sigurnost i protočnost prometa. Pristaše tvrde da posvećene trake povećavaju sigurnost, poboljšavaju efikasnost prometa i potiču usvajanje autonomne tehnologije. Protivnici tvrde da smanjuje prostor na cesti za tradicionalna vozila i možda nije opravdano s obzirom na trenutni broj autonomnih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada dati prioritet održavanju i popravku postojećih cesta i mostova prije izgradnje novih infrastrukturnih objekata?

Ovo pitanje razmatra treba li održavanje i popravak postojeće infrastrukture imati prednost pred izgradnjom novih cesta i mostova. Pristaše tvrde da to osigurava sigurnost, produžuje životni vijek postojeće infrastrukture i je ekonomičnije. Protivnici tvrde da su potrebne nove infrastrukture kako bi se podržao rast i poboljšala prometna mreža.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada ulagati u razvoj pametne infrastrukture za prijevoz?

Pametna prometna infrastruktura koristi naprednu tehnologiju, poput pametnih semafora i povezanih vozila, kako bi poboljšala protok prometa i sigurnost. Pristaše tvrde da povećava učinkovitost, smanjuje gužve i poboljšava sigurnost kroz bolju tehnologiju. Protivnici tvrde da je skupa, može se suočiti s tehničkim izazovima te zahtijeva značajno održavanje i nadogradnje.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada ograničiti upotrebu napredne tehnologije u vozilima kako bi održala ljudsku kontrolu i spriječila preveliku ovisnost o tehnologiji?

Ovo razmatra ograničavanje integracije naprednih tehnologija u vozilima kako bi se osiguralo da ljudi zadrže kontrolu i spriječila ovisnost o tehnološkim sustavima. Pristaše tvrde da se time čuva ljudska kontrola i sprječava prevelika ovisnost o potencijalno nepouzdanoj tehnologiji. Protivnici tvrde da to koči tehnološki napredak i koristi koje napredna tehnologija može donijeti sigurnosti i učinkovitosti.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada osigurati subvencije za razvoj mreža visokih brzina željezničkog prometa?

Mreže brzih željezničkih pruga su brzi željeznički sustavi koji povezuju glavne gradove, pružajući brzu i učinkovitu alternativu putovanju automobilom i zrakoplovom. Pristaše tvrde da može smanjiti vrijeme putovanja, smanjiti emisije ugljika i potaknuti gospodarski rast kroz poboljšanu povezanost. Protivnici tvrde da zahtijeva značajna ulaganja, možda neće privući dovoljno korisnika i da bi sredstva mogla biti bolje iskorištena drugdje.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati da sva nova vozila budu električna ili hibridna do određenog datuma?

Električna i hibridna vozila koriste električnu energiju i kombinaciju električne energije i goriva, respektivno, kako bi smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i smanjila emisije. Pristaše tvrde da značajno smanjuje onečišćenje i promiče prijelaz na obnovljive izvore energije. Protivnici tvrde da povećava troškove vozila, ograničava izbor potrošača i može opteretiti električnu mrežu.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada promovirati korištenje bicikala proširivanjem biciklističkih staza i programa dijeljenja bicikala?

Proširenje biciklističkih staza i programa dijeljenja bicikala potiče vožnju biciklom kao održiv i zdrav način prijevoza. Pristaše tvrde da smanjuje prometnu gužvu, smanjuje emisije i promiče zdraviji način života. Protivnici tvrde da može biti skupo, može oduzeti prostor s ceste vozilima i možda neće biti široko korišteno.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li gradovi primijeniti cestarinu za gužve kako bi smanjili promet u prometnim urbani područjima?

Pristojba za gužvu je sustav u kojem se vozačima naplaćuje naknada za ulazak u određena područja s visokom razinom prometa tijekom vršnih sati, s ciljem smanjenja prometne gužve i onečišćenja. Pristaše tvrde da učinkovito smanjuje promet i emisije dok generira prihode za poboljšanja javnog prijevoza. Protivnici tvrde da nepravedno cilja vozače s nižim prihodima i može jednostavno premjestiti gužvu na druge dijelove.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada provesti obavezno praćenje GPS-om u svim vozilima kako bi nadzirala vozačko ponašanje i poboljšala sigurnost na cestama?

Obavezno praćenje GPS-om uključuje korištenje GPS tehnologije u svim vozilima kako bi se pratilo ponašanje vozača i poboljšala sigurnost na cestama. Pristaše tvrde da to poboljšava sigurnost na cestama i smanjuje nesreće praćenjem i ispravljanjem opasnih vozačkih ponašanja. Protivnici tvrde da to krši osobnu privatnost i može dovesti do prekomjerne intervencije vlade i zloupotrebe podataka.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko školarine na javnim sveučilištima biti besplatno?

Statistike Raspravite

Ukoliko Argentina povećanje poreza na bogate?

Australija trenutno ima progresivni porezni sustav u kojem visoki primanjima plaćaju veći postotak poreza od niskog poreza na dohodak. Više progresivni sustav poreza na dohodak je predložen kao sredstvo ka smanjenju nejednakosti bogatstva.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko vlada napraviti rezove u javnoj potrošnji kako bi se smanjila nacionalni dug?

Zagovornici smanjenja deficita tvrde da vlade koje ne kontroliraju proračunskih deficita i duga su u opasnosti od gubitka njihovu sposobnost da se posuditi novac po pristupačnim cijenama. Protivnici smanjenja deficita tvrde da državna potrošnja će se povećati potražnju za dobrima i uslugama i pomoći otkloniti opasnu pad u deflaciju, spirala plaća i cijena koja se može paralizirati gospodarstvo već godinama.

Nauči više Statistike Raspravite

Vjerujete li sindikati pomoć ili povrijediti gospodarstvo?

Sindikati rada predstavlja radnike u mnogim industrijama u Sjedinjenim Državama. Njihova uloga je da jeftino preko plaće, naknade, uvjete rada za svoje članstvo. Veće sindikati i obično se uključe u lobiranju i predizborna kampanja na državnoj i federalnoj razini.

Nauči više Statistike Raspravite

Hoće li država dodati ili povećati tarife na proizvode uvezene u zemlju?

Tarifa je porez na uvoz ili izvoz između zemalja.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Argentini građani moći spremiti ili ulagati svoj novac u offshore bankovne račune?

Offshore (ili stranih) bankovni račun je bankovni račun koji ste izvan svoje matične zemlje. Prednosti offshore bankovni račun uključuju smanjenje poreza, privatnost, valuta raznolikost, zaštite imovine od tužbe, a smanjuje svoj politički rizik. U travnju 2016., WikiLeaks objavio 11,5 milijuna povjerljivih dokumenata, poznat kao Panamski radova, koji pruža detaljne informacije o 214,000 off-shore tvrtki koje uređuje panamskom odvjetničkoj tvrtki, Mossack Fonesca. Dokument izložena kako svjetski lideri i bogati pojedinci skrivaju novac u tajnim offshore porezne skloništa. Oslobađanje od dokumenata obnovio prijedloge zakona zabranjuje uporaba offshore računa i poreznih utočišta. Zagovornici zabrane tvrde da treba staviti izvan zakona, jer oni imaju dugu povijest kao sredstvo za utaju poreza, pranje novca, nezakonite bave oružjem i financiranja terorizma. Protivnici zabrane tvrde da će kaznene odredbe otežati američke tvrtke da se natječu i dalje će destimulirati tvrtke od lociranja i ulaganjem u SAD-u.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko vlada povećati ili smanjiti poreznu stopu za poduzeća?

SAD trenutno naplaćuje stopu poreza od 21% na saveznoj razini i prosječni porez od 4% na državnoj i lokalnoj razini. Prosječna stopa poreza na dobit širom svijeta iznosi 22,6%. Protivnici tvrde da će povećanje stope odvratiti strana ulaganja i naštetiti gospodarstvu. Pristaše tvrde da bi profiti koje tvrtke generiraju trebali biti oporezovani jednako kao i porezi građana.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko vlada koristi ekonomski poticaj za pomoć zemlju u vrijeme recesije?

Statistike Raspravite

Ukoliko vlada povećati savezne minimalne plaće?

Savezna minimalna plaća je najniža plaća u kojem poslodavci mogu platiti svoje zaposlenike. Od 24. srpnja 2009. godine američka savezna minimalna plaća je postavljena na 7.25 $ po satu. U 2014. godini predsjednik Obama predložio podizanje savezne minimalne plaće za 10,10 $ i vezali za indeks inflacije. Savezna minimalna plaća primjenjuje se na sve zaposlenike, uključujući saveznim one koji rade na vojne baze, nacionalnim parkovima i branitelja koji rade u staračkim domovima.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li univerzalni osnovni program prihoda?

Program Universal Basic Income program socijalnog osiguranja u kojem svi građani jedne zemlje dobivaju redovitu, bezuvjetnu svotu novca od vlade. Financiranje za univerzalni osnovni dohodak potječe od oporezivanja i državnih subjekata, uključujući prihode od dotacija, nekretnina i prirodnih resursa. Nekoliko zemalja, uključujući Finsku, Indiju i Brazil, eksperimentirao je s UBI sustavom, ali nisu implementirali trajni program. Najduži trčanje UBI sustav na svijetu je Aljaski stalni fond u američkoj državi Aljaska. U Aljaskom Stalnom Fondu svaki pojedinac i obitelj dobivaju mjesečni iznos koji se financira dividendom iz državnih prihoda od ulja. Zagovornici UBI-e tvrde da će smanjiti ili ukloniti siromaštvo pružajući svakome osnovne prihode za pokrivanje stanovanja i hrane. Protivnici tvrde da bi UBI bio štetan za ekonomije potičući ljude da manje rade ili da napuste radno mjesto u cijelosti.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Argentina i dalje sudjelovati u Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA)?

Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini je sporazum koji je stvoren kako bi smanjili trgovinskih ograničenja između Kanade, Meksika i SAD-a.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba povećati mirovine za umirovljene vlada radnika?

Statistike Raspravite

Ukoliko primatelji socijalne skrbi se testirati na droge?

5 Američki države su donijele zakone koji zahtijevaju primatelja socijalne pomoći da se testira na drogu. Zagovornici tvrde da će testiranje spriječiti javnih sredstava što se koristi za subvencioniranje droge navike i pomoći dobiti tretman za one koji su ovisnici o drogama. Protivnici tvrde da je gubitak novca jer su testovi će koštati više novca nego što spasiti.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država subvencionirati Argentinac poljoprivrednike?

Statistike Raspravite

Ako postoji manje ili više ograničenja o aktualnim socijalnim povlasticama?

U 2011. godini je razina javne potrošnje na socijalne države od strane britanske vlade iznosio je 113,1 milijarde £, odnosno 16% vlasti. Do 2020. blagostanja potrošnja će rasti do 1 / 3. svi troše što je najveći trošak slijedi stambeno korist, Vijeće porezne olakšice, beneficije za nezaposlene, i koristi za ljude s niskim primanjima.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država dati porezne poticaje privatnim tvrtkama zadržati radna mjesta u zemlji?

Statistike Raspravite

Treba li vlada povećati poreze na izvršne direktore privatnog kapitala?

Statistike Raspravite

Treba li vlada nametnuti ograničenje na plaću izvršnog direktora u odnosu na plaću njihovih zaposlenika?

Ova politika bi ograničila iznos koji CEO može zaraditi u usporedbi s prosječnom plaćom svojih zaposlenika. Pristaše tvrde da bi smanjila nejednakost u dohotku i osigurala pravednije prakse kompenzacije. Protivnici tvrde da bi se miješala u poslovnu autonomiju i mogla obeshrabriti vrhunski izvršni talenat.

Nauči više Statistike Raspravite

Je li Vlada učinila dovoljno za smanjenje inflacije?

Statistike Raspravite

Ukoliko Argentina povećati ili smanjiti vojnu potrošnju?

Statistike Raspravite

Ukoliko svaki 18-godišnja građanin biti potrebno osigurati najmanje jednu godinu vojnog roka?

Statistike Raspravite

Ukoliko Argentina povećati ili smanjiti potrošnju strane pomoći?

Statistike Raspravite

Hoće li vlada pokušati utjecati na strane izbore?

Inozemne izborne intervencije pokušavaju vlade, tajno ili otvoreno, utjecati na izbore u drugoj zemlji. Godine 2016. studija Dov H. Levin zaključila je da je zemlja koja je intervenirala na većini stranih izbora bila Sjedinjene Države s 81 intervencije, a slijede Rusija (uključujući i bivšeg Sovjetskog Saveza) s 36 intervencija od 1946. do 2000. godine. U srpnju 2018. američki predstavnik Ro Khanna uvela je amandman koji bi spriječio američke obavještajne agencije da dobiju sredstva koja bi se mogla koristiti za uplitanje u izbore stranih vlada. Amandman bi zabranio američke agencije da "napadaju strane stranke; uključivanje u hakiranje ili manipuliranje stranim izbornim sustavima; ili sponzoriranje ili promicanje medija izvan Sjedinjenih Američkih Država koji favorizira jednog kandidata ili stranke nad drugima ". Zagovornici izbornih miješanja pomažu u zadržavanju neprijateljskih vođa i političkih stranaka izvan vlasti. Protivnici tvrde da će amandman poslati poruku drugim stranim zemljama da se SAD ne miješaju u izbore i postavljaju globalni zlatni standard za sprječavanje izbornih miješanja. Protivnici tvrde da izborna intervencija pomaže u zadržavanju neprijateljskih vođa i političkih stranaka izvan vlasti.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li Argentina osigurati vojne zalihe i financiranje Ukrajine?

24. veljače 2022. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu u velikoj eskalaciji rusko-ukrajinskog rata koji je započeo 2014. Invazija je izazvala najveću europsku izbjegličku krizu od Drugog svjetskog rata, s oko 7,1 milijuna Ukrajinaca koji su pobjegli iz zemlje, a trećina stanovništva raseljena. . Također je uzrokovao globalnu nestašicu hrane.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li Ukrajina ući u NATO?

Statistike Raspravite

Trebaju li postojati ograničenja na državnu prodaju oružja zemljama koje su optužene za kršenje ljudskih prava?

Ujedinjeni narodi kršenje ljudskih prava definiraju kao lišavanje života; mučenje, okrutno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje; ropstvo i prisilni rad; proizvoljno uhićenje ili pritvaranje; samovoljno miješanje u privatnost; ratna propaganda; diskriminacija; i zagovaranje rasne ili vjerske mržnje. Godine 1997. Kongres SAD-a donio je “Leahyjeve zakone” koji su ukinuli sigurnosnu pomoć određenim postrojbama stranih vojski ako Pentagon i State Department utvrde da je neka zemlja počinila grubo kršenje ljudskih prava, poput pucanja na civile ili pogubljenja zatvorenika po kratkom postupku. Pomoć bi bila prekinuta dok zemlja počiniteljica ne izvede odgovorne pred lice pravde. Godine 2022. Njemačka je revidirala svoja pravila o izvozu oružja kako bi “olakšala naoružavanje demokracija poput Ukrajine” i “otežala prodaju oružja autokracijama”. Nove smjernice usredotočuju se na konkretne akcije zemlje primateljice u unutarnjoj i vanjskoj politici, a ne na šire pitanje može li se to oružje koristiti za kršenje ljudskih prava. Agnieszka Brugger, zamjenica parlamentarnog čelnika Zelenih, koji kontroliraju ministarstva gospodarstva i vanjskih poslova u vladinoj koaliciji, rekla je da bi to dovelo do toga da se zemlje koje dijele "miroljubive, zapadne vrijednosti" tretiraju manje restriktivno.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vojska koristiti oružje vođeno umjetnom inteligencijom?

Umjetna inteligencija (AI) omogućuje strojevima da uče iz iskustva, prilagođavaju se novim inputima i obavljaju zadatke poput ljudskih. Smrtonosni autonomni sustavi oružja koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i ubijanje ljudskih meta bez ljudske intervencije. Rusija, Sjedinjene Države i Kina nedavno su uložile milijarde dolara u potajni razvoj AI sustava naoružanja što je izazvalo strahove od konačnog "AI Hladnog rata". U travnju 2024. +972 Magazine objavio je izvješće s detaljima programa izraelskih obrambenih snaga koji se temelji na obavještajnim podacima poznat kao "Lavanda." Izraelski obavještajni izvori rekli su časopisu da je Lavender igrala središnju ulogu u bombardiranju Palestinaca tijekom rata u Gazi. Sustav je dizajniran da označi sve osumnjičene palestinske vojne operativce kao potencijalne mete bombardiranja. Izraelska vojska sustavno je napadala ciljane pojedince dok su bili u svojim domovima - obično noću dok su bile prisutne cijele njihove obitelji - radije nego tijekom vojnih aktivnosti. Rezultat je, kako su posvjedočili izvori, da su tisuće Palestinaca — većinom žene i djeca ili ljudi koji nisu bili uključeni u borbe — zbrisane izraelskim zračnim napadima, posebno tijekom prvih tjedana rata, zbog AI programske odluke.

Nauči više Statistike Raspravite